GeopolitikaVesti

Austrijsko usklađivanje politike

Autor Milan Stojanović

U Austriji je u avgustu stidljivo održano prvo istraživanje nasumično izabranih oko 1600 ispitanika po pitanju sankcija uvedenih Rusiji od strane EU. Rezultati su pokazali da je 26% ispitanika izričito za ukidanje sankcija. Stidljivo, jer se istraživanja o ovim pitanjima ne izvode, a i ovo je obuhvatilo jako mali broj ljudi.

Nakon objavljivanja rezultata usleđuju izjave kancelara Nehamera sa skupa Evropskog Foruma u Alpbahu, a  povodom navoda podela u njegovoj Narodnoj partiji po tom pitanju, da se sankcije moraju održati, ali da se trebaju „evaluirati“ da li su one „siguran pogodak“. Stavio je do znanja da one trebaju više pogađati Rusiju nego EU.

Nedavno je ministar spoljnih poslova Šalenberg u Kijevu uveravao svog kolegu Dimitru Kulebija kako Republika Austrija zbog svoje vojne neutralnosti ne može da šalje oružje Ukrajini. Nakon toga stiže diplomatska kritika iz Kijeva kako su Mađarska i Austrija jedine zemlje koje Ukrajini još nisu poslale oružje, iako postoje druge zemlje koje su svoju dugogodišnju tradiciju neutralnosti napustile. Zbog svoje neutralnosti u politici EU prema Ukrajini, Austrija sebe vidi u “posebnoj ulozi”, rekao je savezni kancelar Karl Nehamer. Početkom juna potvrdio je da unutar Evropske unije postoji “puna solidarnost”, uključujući i sigurnosna pitanja.

“Usranu Ukrajinu mi plaćamo”

Zbog očigledne ekonomske štete koju Austrija trpi zbog politike EU u javnosti je postalo jasno da su sankcije krive za to, a najbolje se vidi po tome što su prilozi o Ukrajini u informativnim emisijama vrlo skraćeni i svode se na najduže nekoliko minuta. Glavna tema u medijima je ekonomija i poskupljenja, kao i diskurs raznih stručnjaka i analitičara kako sve to ublažiti. Javnost se teši da će skladišta gasa koja su trenutno na 62%  biti 80% puna do oktobra što će obezbediti sigurno grejanje u toku zime. Sa druge strane, cenu politike Brisela plaćaju građani. Stopa inflacije u Austriji je u Julu j 9,3 %. Cena goriva sredinom avgusta na pumpama iznosi oko 1,75 evra za litar, što je za 50% više u odnosu na isti period prošle godine, a cene struje i gasa za domaćinstva od proleća se obračunavaju po 50% većim cenama. Stari i dugogodišnji ugovori za nabavku gasa amortizuju veće poskupljenje. Od oktobra se uvodi ograničenje cene struje, a građanima se isplaćuje 500 evra jednokratne pomoći zbog poskupljenja i dodatno 300 evra nezaposlenima i studentima u septembru.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *