GeopolitikaVestiZavere

Kineski napad na dolar

Narodna banka Kine je upravo najavila PVP sistem (prenos dveju valuta) za transakcije ruske rublje i kineskog juana. Navedeni cilj je smanjene valutnih rizika u njihovoj trgovini.

Zvanično saopštenje, objavljeno na sajtu Valutni trgovinski sistem Kine (CFETS), dodaje izuzetno važnu napomenu da CFETS planira da uvede slične PVP sisteme za transakcije juanom sa drugim valutama na osnovu Incijative “Jedan pojas jedan put”.

Ako se Kina, Rusija i druge savezničke zemlje Evroazije, naročito zemlje Šangajske organizacije za saradnju i potencijalni članovi, kao što su Iran i Turska, okrenu bilateralnim aranžmanima poput Kine i Rusije za uspostavljanje trgovine, zaobilazeći američki dolar, dolar kao svetska rezervna valuta će propasti, i druge valute će ga zameniti. Kineski juan je vodeći kandidat. I rublja, takođe.

Rezervni status juana

Najnoviji potez za direktno uspostavljanje bilateralne trgovine između Kine i Rusije sa drugim zemljam duž novog Puta svile koji je doveden u sistem, predstavlja glavni temelj za stvaranje održive alternative američkom dolaru kao rezervne valute.

Pre deset godina su zapadni ekonomisti odbacili takvu ideju kao apsurdnu. Oni su tvrdili da će proći decenije pre nego svet prihvati juan kao rezervu. Juan nije bio konvertibilan.

2016. godine Kina je priznata od strane Međunarodnog monetarnog fonda kao jedna od pet vodećih valutnih komponenti Specijalnih prava MMF-a. Taj korak je juanu dao značajan doprinos u međunarodnom prihvatanju.

Pre 2004. godine juan nije bio dozvoljen izvan Kine. Od tada su kineske monetarne vlasti pažljivo postavile osnovu za internacionalizaciju juana.

U izveštaju HSBC banke iz 2016. godine se navodi da je od 2012. godine juan postao peta najtraženija valuta plaćanja u svetu.

Pre dve godine, u oktobru 2015-te, Kina je pokrenula Kineski međunarodni sistem plaćanja (CIPS). Iako je potpisala sporazum o saradnji sa dominantnim SWIFT-om, on joj daje potencijalnu opciju, u slučaju američkih sankcija usmerenih ka Kini, da funkcionišu nezavisno od SWIFT-a.

U martu ove godine, Elvira Nabiulina, guvernerka Centralne banke Rusije, je izjavila: “Završili smo rad na sopstvenom platnom sistemu, i ako se nešto dogodi, sve operacije u SWIFT foratu će raditi unutar zemlje. Stvorili smo alternativu“.

Kreiranje nove valutne arhitekture

U aprilu 2016-te Kina je objavila svoju odluku o osnivanju Šangajske berze zlata, pod Narodnom bankom Kine, kao glavnog međunarodnog centra za određivanje cena zlata i trgovinu zlatom u juanu, uz poravnanje u fizičkom zlatu između banaka poluga, rafinerija, proizvođača i trgovačkih kuća.

U najavi svoje Inicijative Pojas-Put (BRI), u slabo primećenom komentaru, kineska vlada je objavila da će putevi njenih brzih železničkih projekata kroz zemlje Evroazije sada povezati udaljene, nepristupačne regione za koje se zna da imaju velike neiskopane rezerve zlata, sa svetskim tržištima preko BRI-a.

Ono što Kina radi sa Rusijom nije napadanje dolara da bi ga uništila. To je malo verovatno i nikome ne bi koristilo. To je više oko stvaranja nezavisne alternativne rezervne valute za druge nacije koje žele da se zaštite od sve češćih finansijskih napada američkog Trezora i Volstrit banaka i hedž fondova. Reč je o izgradnji ključnog elementa nacionalnog suvereniteta jer se danas sistem dolara koristi za uništavanje ekonomskog suvereniteta ostatka sveta.

Izjava kineske vlade o tome da će se njihov PVP sistem između Kine i Rusije proširiti i na druge zemlje BRI-a je još jedna cigla u pažljivoj izgradnji ovog alternativnog monetarnog sistema, alternative koja je podržana zlatom, nezavisna od politički eksplozivnog sistema američkog dolara, koja bi mogla izolovati nacije Evroazije od finansijskog rata Vašingtona i EU u narednim godinama.

Zbog toga je Vašington uznemiren. Njihove opcije blede svakim danom. Vojna, finansijska, sajber-ratna, obojena revolucija – sve one su sve više nemoćne iz zemlje koja je dozvolila da njihova industrija i ljudska snaga budu uništene u interesu finansijske oligarhije. Tako je Rimsko carstvo propalo u četvrtom veku, kao i Britansko između 1914-te i 1945. godine, i kao i svako carstvo u istoriji koje je zasovano na dužničkom ropstvu.

Оставите одговор

Ваша адреса е-поште неће бити објављена. Неопходна поља су означена *